Alternative currency and balanced living system. Alternativna valuta i uravnoteženi životni sistem. Moneta alternativa e sistema di vita equilibrato.

Linija

Search

Home Mediji Vijesti Rasipanje Hrane: Trošim I Kupujem, Jedem i Bacam

Crom Alternative News

Investigative journalism and useful articles on various topics.
roman
Ocjena: / 3
LošeOdlično 

Ako ste zabrinuti oko činjenice da mnogi u svijetu objeduju samo jedanput dnevno i da su gladni, manje bacajte hranu u smeće.

 

Odnos između kruha koji je još uvijek dobar za jesti, ali ne i dovoljno svjež samo jedan dan nakon što smo ga kupili u Parizu ili Washingtonu, i milijarde Afrikanaca i ljudi u Aziji koji gladuju, nije lako jednostavno definirati.

 

Prema engleskoj nevladinoj organizaciji "Food Ethics Council", ako bismo eliminirali višak i rasipanje hrane koja se svakodnevno baca u samo Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, to bi spasilo od gladi ljude u broju većem od milijarde.

 

Zašto se zbog proizvodnje francuskog kruha koji će se već sutra upljesniti u gomilama otpada svih ostalih vrsta kruha koje bacamo, smanjuje globalna isporuka žitarica koja se koristi za njegovu proizvodnju, što posljedično povećava cijenu.

Savršeno dobra hrana za upotrebu svake godine završava na smetlištima u milijunima tona.

Onaj tko plaća i kupuje dva ili tri kruha dnevno, pa čak i krofne, a dopušta si luksuz da ih ne pojede mora biti svjestan da samo kilogram brašna može othraniti cijelu obitelj za tjedan dana.

Tristram Stuart, autor knjige "Waste: Uncovering the global food scandal - Rasipništvo: Otkrivanje globalnog skandala prehrane" je siguran da bacanje hrane u otpad u bogatim zemljama odgovara "oduzimanju kruha iz usta siromasima".

Stuart sa svoje 32 godine ima već bogato iskustvo, a poznat je i kao "freegan", odnosno jede ono što drugi bacaju.

 

 

U Tristramu se počela buditi svijest o suludom rasipanju hrane u našem društvu u dobi od 15 godina.

Još je kao dječak kada je bio zadužen za brigu oko prasca, štedio za džeparac hraneći svinju ostacima iz školske kantine i trgovine umjesto kupnje kupovine "prave" hrane.

Na ovaj način, onda tinejdžer, Tristram je uštedio puno novčića, ali iznad svega si je po prvi put postavio pitanje o problemu bacanja toliko velike količine hrane dobre za upotrebu.

Tristram je uvidio i da su otpadci koje je davao prascu često kvalitetom bili i bolji od onih što je njegov otac donosio kući u vrećicama iz trgovine.

No prava prekretnica koja je dovela do toga da Tristram Stuart zagrli  filozofiju "Freegan", bio je susret s beskućnikom Spiderom koji ga je poveo u besplatni šoping kroz trgovačke centre rasipništva, skladišne prostore otpada velikih trgovačkih lanaca.

Kilogrami i kilogrami obroka spremnih za pojesti, voće, povrće, kruh, meso i tako dalje, i tako dalje.

U supermarketima vlada politika upravljanja koja zahtijeva da police nikada ne ostanu prazne jer su onda neprivlačne.

Plansko recikliranje proizvoda oduzima previše vremena, energije i novca.

Puno je lakše baciti i presložiti police s marmeladama, majonezama i čokoladama, naravno savršeno poredanim.

U odlomku iz knjige "Waste: Uncovering the global food scandal Stuart piše:

"Nedavno sam napravio inspekciju po kantama u jednoj od trgovina lanca Waitrose i pronašao 28 kilograma hrane visoke kvalitete (uključujući i lazanje, škampe, piletina s gljivama), 16 miješanih komada tijesta, 83 jogurta, čokolada i drugih slatkiša, 18 komada kruha, 23 sendviča, čokoladnu tortu, pet miješanih salata s paštom, šest dinja, 223 komada voća i povrća, uključujući breskve, naranče, papaju, banane, mrkve, poriluk, avokado, gljive, šest vreća krumpira, vreću luka, dvije biljke za aromu, kartonsku kutiju punu pakovanjima margarina, kartonsku kutiju punu mlijeka, bukete cvijeća i jednu orhideju. Osim cvijeća, svaki od ovih proizvoda je dobar za jesti".

Pomnožimo sada sadržaj ovih kanta za smeće sa svim onima iz svih trgovačkih centara lanca Waitrose na dnevnoj bazi (oni su otvoreni sedam dana u tjednu).

Zatim pomnožimo dobivenu brojku sa bilo kojim drugim lancem supermarketa u Velikoj Britaniji.

Konačno, izračunajmo isto i za Francusku, Njemačku, Dansku, Ameriku i druge zemlje. To je pravo ludilo.

Pogotovo ako se osvrnemo na činjenicu  da je u vrijeme ove kreditne krize, cijena bačene hrane u Velikoj Britaniji deset milijardi funti.

I ne samo to, proizvodnja, transport i skladištenje te iste hrane sudjeluju u oko 5% emisije stakleničkih plinova.

Problem s hranom Tristram Stuart u svojoj knjizi završava s popisom praktičnih savjeta koje možete koristiti kako ne bi doprinosili ovom skandalu, na primjer, oduprite se pozivu "plati dva, uzmi tri" koji je prijetnja održivosti našem eko-sustavu.

Za izradu salama u Europi se uništavaju velika područja šuma u Amazoniji kako bi se kultivirala soja što se koristi za prehranu životinja.

Zaklane životinje se onda prodaju u obliku kobasica, salama i kotleta, a u mnogim slučajevima će se baciti u smeće oko datuma isteka roka upotrebe.

Među bogatim zemljama odgovornim za ovaj besmislen otpad i rasipanje hrane postoji samo nekoliko iznimaka, kao što su Japan, Tajvan i Južna Koreja koje Stuart spominje u svojoj knjizi kao "Otoci Nade".

Vlade tih država su uvele obvezu smanjenja otpadnog materijala od 66% za kompanije u prehrmbenoj industriji.

No što čekaju vlade ostalih zemalja u imitiranju Japanaca i eliminacije nerazumne proizvodnje i bacanja hrane u smeće što oduzima kruh iz usta siromašnima?




Aktualni svjetski monetarno-financijski sustav je skoro u potpunosti privatizirana institucija čiji su vlasnici nepoznati, a u ovakvom obliku funkcionira već stoljećima.

U današnjem svijetu, novac se stvara i pušta u promet kao dug, tako da je u principu ukupna količina novca u opticaju ništa drugo nego dug.

Da bi se uspjelo platiti kamate na novac koji je izdan kao dug, potrebno je stvoriti više novog novca jer je ukupna količina duga sa kamatama uvijek veća od ukupne količine novca kojim se koristimo.

Na banalnom primjeru, ako u cijelom svijetu postoji samo 100 kojih treba vratiti sa kamatom od 10%, onda je nemoguće vratiti 110 kada u opticaju raspolažemo samo sa 100.

Kako je i taj novo štampani novac stvoren za isplatu onih 110 izdan kao dug, još ćemo više novog novca u budućnosti morati tiskati da bi vratili novi dug sa novim kamatama na novac koji nam je dan na upotrebu kao dug.

Prirodno, kako se razvijamo i napredujemo, imamo potrebu za novim robama i uslugama, a zdrav razum nalaže racionalne proporcije.

Međutim, kako se sve više zadužujemo, sve nam više treba novog novca za vraćanje glavnice i kamata.

Naravno, zbog sve veće količine novca u prometu moramo i sve više raditi i proizvoditi kako bi ukupna količina novca odgovarala ukupnoj količini roba i usluga, u suprotnom novac gubi na svojoj kupovnoj moći, i zavisno od međusobnog omjera novca i roba i usluga u prometu, stvaramo inflaciju.

Neprirodno i suprotno zdravom razumu, više rada i veća proizvodnja ujedno neizostavno znači i više nepotrebnih roba, proizvoda i usluga.

Kako bi međusobno razmjenjivali sve veće ukupne količine proizvoda, roba, sirovina i usluga, trebamo sve više novog novca.

Jadno, žalosno i istinito, budući da novac dolazi u opticaj kao dug, što više radimo i proizvodimo te time sve više novog novca stvaramo, manje vrijednosti i više duga posjedujemo, sve veću štetu sami sebi nanosimo kroz sve veća žrtvovanja i odricanja, kroz sve manje slobodnog vremena.





.

alternative currency, newspapers, novosti, giornali, novine, notizie, local currency, complementary currency, alternativni novac, lokalna valuta, komplementarna valuta, moneta alternativa, moneta complementare, moneta locale      Objavi Vijest

Ako si registrirani korisnik, možeš objaviti svoje vijesti na webu koristeći ovaj servis.

independent news, nezavisne vijesti, informations, informacije, informazioni, kredit, loan, notizie indipendenti, prestito, mutuo, seigniorage, signoraggio    Kategorije Vijesti

.

 alternative news, alternativne vijesti, notizie alternative, debt-money, moneta debito, central bank, banca centrale, centralna banka, publish news, objavi vijest, pubblica le tue notizie    Prijava

What happens next if the state can go bankrupt?
 

 alternative news, alternativne vijesti, notizie alternative, money, denaro, soldi, novac, debt, dug, debito, taxes, tasse, porez, bank, banca, banka     Tko Je Online?

Trenutno aktivnih Gostiju: 6363 
linija

 nezavisne vijesti, notizie indipendenti, independent news, informations, informacije, informazioni, kredit, loan, prestito, seigniorage, mutuo, signoraggio     Novo Na Forumu