Economica Files

[administrator]

Kamo i Kako je Nestalo 40% Svjetskog Bogatstva

Po informacijama iz Bloomberg-a 09.02.2009, zbog globalne recesije i financijskog kolapsa, Američka Vlada treba 9.7 triliona dolara.
10.02.2009, Senator Byron Dorgan: "Nitko ne zna šta i koliko je izašlo iz Federalni Rezervi, kome i u koje svrhe, kada i zašto"?

Najgora ekonomska kriza ikada, koja nas je sve uhvatila tako iznenada i nespremne, samo par mjeseci nakon tvrdnji svih vlada svijeta, političara i ekonomista kako je sve u redu, kako globalna ekonomija grabi naprijed punom parom, zadnjih dana je popala, istopila 40% svjetskog bogatstva.
Svjetske Vlade su se ujedinile u histeričnom naporu kreiranja novog "novca".



Da se pozabavimo malo matematikom:

1 + 1 = 2

kreiranje novca = kreiranje duga
više novca = više duga
dug = obveza na isplatu
veći dug = veća obveza na isplatu

neisplaćena obveza = bankrot
nepriznanje bankrota = život na laži
život na dugu = život na ratu

donacija = nema profita
investicija = profit
investicija u donaciju = investicija bez profita
investirati novac drugih ljudi u siguran gubitak = prevara
ova vrsta prevare = kriminal

vrijednost = dug
uvjeravanje ljudi da je dug vrijednost = prevara
ova vrsta prevare = kriminal
demokracija 21 stoljeća = apsolutna moć u rukama nekolicine
novac = moć
dug = ropstvo
kreacija novca iz ničega = neograničen izvor novca
neograničena masa novca = neograničena moć
neograničena masa duga = neograničeno ropstvo
novac kojega kreira nekolicina = moć za nekolicinu
javni dug kreiran od nekolicine = ropstvo za sve
zakoni doneseni od nekolicine = zakoni za sve
poštivati zakon = poštivati prevaru
poštivati istinu = ne poštivati zakon
provoditi zakon = sakrivati istinu
kažnjavati pravdu = nagrađivati kriminal

Kako je ovo moguće?

Samo Vladi Sjedinjenih Američkih Država treba 9.7 triliona dolara na štetu globalnog poreznog obveznika.
Ova potreba je samo kapljica u oceanu globalnih dugova, ali suma predstavlja više nego dovoljno "vrijednosti" za izbjegavanje katastrofe u snabdijevanju korupcijskog lanca novcem.
Za stvaraoca novca, mogućnost korumpiranja svakog

- lokalnog javnog službenika
- regionalnog javnog službenika
- nacionalnog javnog službenika
- internacionalnog javnog službenika

- lokalnog političara
- regionalnog političara
- nacionalnog političara
- internacionalnog političara

- lokalne vlade
- regionalne vlade
- nacionalne vlade
- internacionalne vlade

- lokalne javne organizacije
- regionalne javne organizacije
- nacionalne javne organizacije
- internacionalne javne organizacije

- lokalne privatne organizacije
- regionalne privatne organizacije
- nacionalne privatne organizacije
- internacionalne privatne organizacije

- lokalnog suda
- regionalnog suda
- nacionalnog suda
- internacionalnog suda

- lokalnog policajca
- regionalnog policajca
- nacionalnog policajca
- internacionalnog policajca

- lokalne institucije za zaštitu ljudskih prava
- regionalne institucije za zaštitu ljudskih prava
- nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava
- internacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava

- odgajatelja
- instruktora
- učitelja
- profesora
- javne edukacijske ustanove
- privatne edukacijske ustanove

- novinara
- medija

- financijske institucije
- i svakog drugog važnijeg subjekta ili objekta bilo koje vrste

u cijelom svijetu, ostaje otvorena.
_________________
Crom Alternative Currency System
Crom Alternative News

[administrator]

Trka Na Banke: Na Tri Sata Od Ekonomske I Financijske Apokalipse

Zatvoreni šalteri.
Ugašeni bankomati.
Internet banking nedostupan.
Nemogućnost podizanja i prebacivanja novca.
U praksi, krah ekonomskog i financijskog sistema.

Ovo je scenario u kojeg su Engleski štediše, a posljedično vjerovatno i štediše cijelog svijeta, trebali upasti 10 oktobra 2008 godine.
Ova katastrofa je spriječena samo tri sata prije nego što su se kazaljke brojača trebale poklopiti na nuli.

Ministarstvo trezora je spremalo naredbu o zatvaranju bankarskih šaltera, stopu elektronskih transakcija i totalnoj blokadi bankomata.
Prvi Ministar Gordon Brown se spremao za televizijsku konferenciju na svim mrežama, na kojoj je trebao objaviti da je cijeli financijski sistem Engleske nacionaliziran.

Ovu informaciju o financijskoj katastrofi, dao je u javnost Ministar Paul Myners, nekoliko tjedana nakon 10 oktobra 2008 godine.
Nevjerovatna činjenica je da mediji to nisu popratili na sav glas.

Ministar je također otkrio kako je razlog svemu bila "tajna trka na šaltere banaka", u kojoj su protagonisti bili "važni vlasnici položenih depozita" koji su masovno podizali svoju imovinu.
Za neupućenije, trka na šaltere predstavlja kraj jedne banke.
U njoj se spašavaju samo prvi koji stignu podignuti zadnje ostatke preostale likvidnosti.
Svi ostali su "pušiona".
Ministra su poslije optužili za kompletnu neodgovornost zbog objave ove informacije u ionako teškim vremenima najveće financijske krize do sada.

Slična situacija financijskog armagedona, desila se i u Americi 15 septembra, ogromna elektronička trka na šaltere banaka.
Sve se desilo online.
U svijetu u kojemu se financijski transferi obavljaju digitalnim putem, trke na banke su jako tihe i prolaze nezapažene, nevidljive i neopipljive za širu javnost.
Ovo je najvažnije i najbitnije zbog toga što su trezori banaka i u najboljim vremenima, bez kinte, prazni zbog takozvanog frakcijskog bankarstva (multiplikacije).

Ovako nam je Američku digitalnu trku na banke opisao Kongresmen Paul Kanjorski:
"pokušaj pumpanja 1.5 milijarde dolara nije poslužio niti usporavanju izljeva i bijega novca. Morali su zatvoriti račune, blokirati transfere i objaviti pokriće računa od 250.000 dolara.
Da to nisu napravili, do 17h posljepodne, Američki financijski sistem bi se ispraznio za 5.5 triliona dolara.
Kompletna ekonomija Sjedinjenih Američkih Država bi kolabirala, a u roku od 24 sata, globalna svjetska ekonomija bi doživjela krah.

Interesantno i čudno da nešto ovako ne dolazi do ušiju i očiju javnosti, pogotovo u Hrvatskoj gdje skoro svaki medij na sebi ima naljepnicu neovisan i nezavisan.

U slučaju da i vi poželite učestvovati u digitalnoj trci na banke zbog potpunog kraha sistema, nemojte stiskati ovo dugme:



Savjetujemo vam restartiranje omiljenog ljubimca, vašeg kompjutera.
Ako niti to ne pomaže, promijenite drajvere, izbora ko u priči...



U današnjoj situaciji, u kojoj smo svi sahranjeni u rupi od 1 kvadriliona duga financijskih derivata, nije nebitno niti pojasniti šta je to trilion.
Recimo da se odlučimo isplatiti cifru koju su Američkoj javnosti plasirali onako iz prve ruke, od 800 milijardi dolara spašavanja (novog duga), bez kamata.
Isplaćujući taj novi dug sa po 1 milionom dolara na dan (što i nije baš tako mala cifra), trebala bi nam 2191 godina, kako rekosmo, bez kamata.
Da su ga Ameri počeli isplaćivati onoga dana kada se Isus Krist rodio, sa po milion dolara na dan, do danas još ne bi isplatili taj dug, tek negdje za narednih dvjestotinjak godina.
Ova situacija šokira pri pomisli da svaka cesta u Srbiji ima stariju povijest od ove države sa pedesetak zvjezdica.

Poslastica stiže za kraj: iz Daily Telegraph upravo javljaju da Europske banke trebaju 24 triliona dolara.

.
_________________
Crom Alternative Currency System
Crom Alternative News

[administrator]

Seks i Novac - Test Poremećaja Ličnosti



Koliko seksanja na tjedan je tvoja potreba?

a) manje od 7 puta
b) više od 7 puta

Koliko novaca zaradiš u jednom tjednu?

a) manje nego što je dnevno potrebno platiti prostitutku za tjedan dana
b) više nego što je dnevno potrebno platiti prostitutku za tjedan dana

Tko kreira novac?

a) centralna banka
b) država

Tko je vlasnik novca u tvom džepu?

a) centralna banka
b) država
c) ti

Centralna banka je

a) privatna institucija
b) javna institucija

Koliko masturbiranja je previše masturbacije?

a) 7 puta na tjedan
b) više od 7 puta tjedno

Država može izdavati samo dug.
Država ne može izdavati novac. Zašto?

a) zato što pravedno mora biti i fer
b) zato što je to dobro za ekonomiju
c) zato što smo maksimalno izjebani

Da li voliš analni seks?

a) da
b) ne

Šta ti se više sviđa?

a) penetracija
b) primanje

Zašto novac nema ama baš nikakvu podlogu?

a) zato što je to dobro za biznis
b) zato što je to dobar biznis

Bi li se seksao sa strancem za 1 milion dolara?

a) da
b) ne

Zašto ljudi prihvaćaju neprihvatljive laži?

a) previše se seksam, nemam vremena za razmišljanje
b) zato što su im laži predstavljene kao istina
c) zato što su na to prisiljeni

Šta je sloboda?

a) ne postoji sloboda bez monetarne suverenosti
b) seksati se kad god to poželim

Kada se David Beckham zadnji puta seksao?

a) jutros
b) samo momenat, da provjerim
c) dao bi sve na svijetu da budem david beckham
d) to nije moj problem
e) uopće me za to nije briga

Svjetska ekonomija je ratna ekonomija.

a) važno je imati posao
b) važno je zaraditi plaću
c) bdp je perfektna isprika za sve

Koristeći oficijalni novac-dug ubijaš druge.

a) pravi seks za prave ljude
b) ako oba partnera to prihvaćaju, u seksu nema granica
c) začuđujuće je koliko čovjek može biti glup, kada mu od nerazumijevanja nečega zavisi posao

Seks sa posljedicama.
Jeste li spremni? Djed Mraz

a) se upravo seksa
b) priprema nova iznenađenja
c) je izum coca-cole
d) radi na tvom radnom mjestu
_________________
Crom Alternative Currency System
Crom Alternative News

[administrator]

Europske Banke Trebaju 24 Triliona Dolara - Otrovna Imovina Europskih Banaka 16.3 Triliona Funti

Ne začuđuje što su Ministri Financija Europske Unije danas u Briselu izgledali jadno.

Na poslovnom doručku 11.02.2009, raspravljalo se kako se Vlade Europske Unije trebaju nositi sa, drugim riječima platiti ili dati novac za otrovne imovine
bankarsko financijsko ekonomskog sistema koji je zapalio fitilje globalne financijske krize.

Sume koje se nalaze u tajnim papirima Europske Komisije su iznenađujuće.
Lukavo zakamuflirani i zamaskirani financijski paketi banaka širom Europske Unije, dostižu sumu od 16.3 triliona funti.

Smanjena vrijednost imovine može dostići 44% ukupne vrijednosti stanja financijske bilance Europskih banaka.

Ovo je rupa bez dna, u koju su nas uvukli bankari, regulatori, kontrolori i njihovi prijatelji.

Ovaj je bogati svijet, koji u stvari nema niti pet para, pokupovao (u prijevodu pokrao) sve ono što vrijedi na ovome svijetu.
Nitko i nigdje ne navodi šta će se desiti sa imovinom koju imaju u posjedu, uključujući i čitave zemlje, u koje se naravno ubraja i Hrvatska.

Novac je taj koji pokreće svijet.
Za novac radimo, zbog novca ratujemo, zbog novca plaćamo i kazne.
I policija radi za novac, i ona se novcem plaća za ostvareni posao.
Je li joj posao zaštita građana, ili zaštita vlasti, nije teško zaključiti.

I novac za plate policajaca dolazi iz zaduživanja.
I policajci su na milosti i nemilosti kreditora koji nemaju niti 5 para.
Bez ikakve dvojbe, i njihov je posao uvjetovan.

Bitno je sjetiti se ovoga svaki puta kada platite brojne kazne za najgluplje prekršaje nove generacije, kojima vam se otima vaš teško zarađeni novac.
Zakon naime nije predvidio, kazne za zločine i kriminal samog sebe i svojih kreditora.

Upravo je ovo razlog zbog kojega još nije nastala pomutnja:
vojska je navalila na policiju kako bi izbavila narod iz kandži lešinara, policija je navalila na vojsku kako bi odbranila narod od veleizdaje, narod je navalio i na policiju i na vojsku iz samoodbrane,...



_________________
Crom Alternative Currency System
Crom Alternative News

[administrator]

Ako Istočna Europa Pukne, Svijet je Sljedeći

15.02.2009, Daily Telegraph

Ovaj financijski debakl je dovoljno veliki da smrvi krhki bankarski sistem Zapadne Europe i sve nas uvede u drugu rundu financijskog Götterdämmerung-a.

Austrijski Financijski MInistar, Josef Pröll je prošlog tjedna uložio velike napore kako bi osigurao 150 milijardi za spašavanje bivšeg Istočnog Bloka.

Stopa neuspjeha od 10% bi dovela Austrijski financijski sistem do kolapsa, izvjestio je Der Standard iz Beča.
Na nesreću, baš će se to desiti.

Europska Banka Za Razvoj I Rekonstrukciju izvješćuje kako će otrovni dugovi dostići 10%, a vjerovatno i 20%.
Štampa u Beču najavljuje za Bank Austria i njenog Talijanskog vlasnika Unicredit, "monetarni Staljingrad" na istoku.

Gospodin Pröll je pokušao za svoju namjeru dobiti podršku Europskih Financijskih Ministara prošlog tjedna u Briselu.
Njemački predstavnik Peer Steinbrück, odgovorio mu je: "to nije naš problem".

Stephen Jen, šef za valute u banci Morgan Stanley, rekao je da je Istočna Europa posudila 1.7 triliona dolara u inostranstvu, u najvećem dijelu na kratki rok otplate.
Ove godine moraju otplatiti 400 milijardi dolara, što predstavlja trećinu regionalnog bruto društvenog proizvoda.
Sretno!

Niti Rusija ne može lako pokriti 500 milijardi dolara duga svoje oligarhije, dok je cijena nafte na 33 dolara po barelu.
Proračun se bazira na nafti iz Urala po cijeni od 95 dolara za barel.
Rusija je od Augusta istopila 36% svojih deviznih rezervi za odbranu Rublje.

"Ovo je najveća trka na neku valutu u povijesti", izjavio je gospodin Jen.

U Poljskoj, 60% hipotekarnih kredita je u Švicarskim Francima.
Zlot je upravo pao u odnosu na Franak.
Mađarska, Balkan, Baltik i Ukrajina, svi od reda pate od različitih varijanti ove priče.
Kao posljedica kolektivnog ludila, ova priča je nalik na Američki sub-prime debakl.
Ipak postoji bitna razlika.
Europske banke su na lomači i zbog domaćih i zbog stranaca, što nije slučaj i sa Američkim bankama.

Zapadna Europa je vlasnik skoro svih kredita Istočnom Bloku, a naročito Austrijske, Švedske, Grčke, Talijanske i Belgijske banke.
To iznosi oko 74% od cijele sume od skoro 5 triliona dolara ukupnih kredita zemljama u razvoju.

Europske banke su 5 puta više izloženije gore navedenim požarima od Američkih i Japanskih banaka.
Ono što je još gore, Europske banke su za 50% više koristile sistem poluge - "kako kupiti puno, a imati malo".

Španjolska je na koljenima u Latinskoj Americi, koja se pridružila globalnom financijskom kolapsu (izvoz automobila u Meksiku je pao za 51% u Januaru, a u Brazilu je izgubljeno 650.000 radnih mjesta u samo jednom mjesecu).
Engleska i Švicarska su do grla u problemima u Aziji.

Bez obzira trebalo mu još par mjeseci ili samo tjedana, svijet će otkriti da je Europski financijski sistem potonuo, i da ne postoje Europske
Federalne Rezerve koje bi se stavile u ulogu zadnjeg mogućeg zajmodavca i poplavila tržišta ekonomskim stimulansima.

Po pravilima "Tejlorove analize", Eurospka Centralna Banka već treba srušiti kamate na 0 (nula)%, i početi kupovati bondove i dugove na širokoj skali.
Ovo je međutim nemoguće zbog geo - političke situacije, Njemačko - Holandskog veta i sporazuma iz Mastrihta.

Sjedimo i gledamo, čekamo da nas požar zahvati.
Ako netko zapali iskricu u Euro Zoni, za par dana nastupa globalna sistematska kriza.
Jesu li vatrogasci spremni?

Blizu smo situacije u kojoj bi Međunarodni Monetarni Fond mogao početi štampati novac za cijeli svijet.

[administrator]

Postoji jedan psihički limit iznad kojega niti jedna vlada na svijetu nesmije podignuti poreze, jer riskira revoluciju.
Taj se limit masovnom hipnozom zadnjih desetljeća penjao u sve veće visine tako da je danas porez od 50% sasvim normalna stvar, no sve ima svoje granice.
Države međutim imaju konstantnu potrebu za novim novcem.

Veoma je čudna činjenica da niti jedna država na svijetu ne može ili ne želi, vrag bi ga znao, štampati novac za sve novostvorene vrijednosti.
Zbog toga se država, kada ima potrebu za novcem, obrati privatnoj instituciji, centralnoj banci, koja u osnovi nema nikakve rezerve nekakvih vrijednosti u svom posjedu.
Još je zbunjujući zakon koji onemogućuje bilo kakav oblik kontrole nad centralnim bankama.
U zamjenu za proizvedene vrijednosti koje su stvorene marljivim i teškim radom njenih stanovnika, država umjesto novog novca koji bi predstavljao vrijednosti, izda dužničke obveznice, čime se automatski sva novostvorena vrijednost, na pitaj boga čiju ideju, pretvara u dug.
Centralna banka iz ničega, uz mizeran trošak na cijenu papira i štamparsku boju, stvori traženu količinu novca.
Na taj način centralna banka dobije dužničke obveznice, a država novac.
Po isteku roka na koji su izdate obveznice, država centralnoj banci isplati obvezu sa kamatama.
Centralna je banka dakle prvo stvorila iz ničega odgovarajuću protuvrijednost, zatim je tu istu vrijednost na kraju državnom isplatom još jedanput utržila, i još se povrh svega, na kraju zasladila i kamatama.

Na sličan način funkcionira i cijeli kreditni sistem, u kojem su banke u mogućnosti zahvaljujući takozvanom "frakcijskom bankarstvu" koje zahtijeva rezervu od 2% (u normalnim uvjetima), stvarati novi novac-papir-dug u skoro pa neograničenim količinama.

Seigniorage primjer:
proizvesti novčanicu od 100 dolara košta oko 20 - 30 centi.
Dokle god cijeli svijet prihvaća vrijednost od 100 dolara za ovaj komad papira, privatna centralna banka, Federalne Rezerve zarađuju preko 99 dolara za svaku odštampanu novčanicu od 100 dolara stvorenu iz ničega.

Ovaj sistem, osim što nas je sve potopio dugovima, stvorio je i nemoguće količine "vrijednosti" u globalnom krvotoku.
1 kvadrilion američkih dolara "vrijednih" financijskih derivata je najbolji primjer za to.

I sada se tu postavlja pitanje:
Ako države, a zadnji mjeseci su ispred nas kao nepobitna činjenica, mogu stvarati trilione novih dolara novog "novca" za spašavanja privatnih banaka, zašto onda svi mi uopće plaćamo porez?
Ne mogu li države sav taj novac koji traže od nas u obliku poreza, stvoriti na isti način?

Ako se toliki "novac" može stvoriti u jednom trenutku, iz ničega, i bez ikakvih posljedica, zašto nam onda porez predstavlja toliko veliki problem?

Pa uz činjenicu da nikada u povijesti nismo imali savršenije mašine i proizvodne trake koje rade bez ljudi, uz svijest da je većina toga što proizvodimo potpuno nepotrebno, pa još i da ne trebamo plaćati poreze, nekome bi izgleda smetalo da nam dnevno radno vrijeme iznosi samo 2-3 sata na dan.

Sada ćemo se obratiti i onim najnepovjerljivim, najinteligentinijim, i najiskusnijim raznoraznim naučnicima oficijalnog medijskog prostora, sa odgovorom na neizostavno pitanje: "čime ćemo onda održavati cjelokupni sistem javnih usluga, ako ne plaćamo porez"?

Ovo je izvještaj specijalne komisije, još iz onih ludih dobrih vremena, napravljen na zahtijev Predsjednika Ronalda Regana: "gdje završava novac od poreza"?

The Grace Commission Report:

NOVAC OD POREZA, U IZNOSU OD 100%, ODLAZI ZA PLAĆANJE KAMATA NA JAVNI DUG.
NITI JEDAN JEDINI CENT NE ZAVRŠAVA U DRŽAVNIM KASAMA.
KAKVE GOD JAVNE USLUGE DA KORISTIMO, ONE SE NE FINANCIRAJU POREZOM.